Životinje koje žive u močvarama

Močvara je poseban svijet flore i faune. Priroda močvare je takva da je nastanjena raznim životinjama i raste nevjerojatne biljke, od kojih su mnoge navedene u Crvenoj knjizi. S znanstvenog stajališta, močvara je vrsta vrućeg komada zemlje koja ima povećanu vlagu i kiselost. Na takvim mjestima postoji konstantna vlažnost, moćno isparavanje i manjak kisika (slika o močvari prikazana je u članku). Ako to jednostavno govorite, to je nevjerojatan mikrokozmos s jedinstvenom vegetacijom i ne manje jedinstvenim stanovnicima. To je o njima, razgovarat ćemo detaljnije.

Kako se močvara pojavljuje?

Tlo je preplavljeno aktivnošću životinja (na primjer, beavers) ili ljudskom kvarom. Uz izgradnju njihovih brana, namijenjenih za izgradnju posebnih rezervoara i bare, tlo neminovno gubi svoja svojstva, gubi stupanj plodnosti, nasipavanja. Jedan od najvažnijih uvjeta za stvaranje močvara je konstantan višak vlage. S druge strane, višak vlage može biti potaknuta različitim lokalnim obilježjima reljefa, na primjer, ima udubljenja u koje je jato stalno podzemnih voda i padalina.

Sve to dovodi do stvaranja treseta. Uskoro postoji močvara. Stanovnici tih mjesta su izvorna stvorenja. Činjenica da svaki živi organizam se može prilagoditi životu u takvim ekstremnim uvjetima, jer, kako je rekao, nema uvijek dovoljno kisika, tlo ima nisku razinu plodnosti, a cijelo područje se odlikuje pretjerane vlage i, naravno, visoke kiselosti , Stoga se takvim životinjama treba dati kredit! Zato se približimo tim znakovima.

amfibija

Općenito, sve potencijalne životinje u močvarama su brojne, ali uglavnom nestalne stanovnike ovog područja. Mnogi od njih ovdje zaustavljaju samo kratko vrijeme, na primjer, za sezonu, nakon čega žurno napuštaju ovo turobno mjesto. Nema toliko stalnih stanovnika močvarnih područja, ali ih gotovo svi znaju. Među njima najpoznatiji i brojniji su predstavnici klase vodozemaca ili vodozemaca: žabe, žabe i novaca.

žabe

Žabe - možda najpoznatiji i najbrojniji stanovnici močvare. Mnogi herpetolozi (stručnjaci vodozemaca i gmazova) smatraju ta stvorenja kao prilično šarmantna stvorenja i klasificiraju ih među najljepše životinje na svijetu. Doista, struktura žabe tijela je jedinstvena i jedinstvena. Njihova glava je prilično velika i široka. Nemaju vrata. Stoga se glava odmah pretvara u kratko, ali široko tijelo.

Žabe se sastoje od odvojenosti nepovezanih vodozemaca, koji broje oko 6000 modernih i oko 84 fosilnih vrsta. Kao što se može vidjeti iz naziva njihovog odvojenosti, ta stvorenja nemaju ni vrat niti rep. Ali imaju dva para savršeno razvijenih udova. Herpetolozi pripisuju nevidljive vodozemce od žaba, djetlića, štapića, bradavica i zmija. Izvana, oni su poput žaba, ali nisu usko povezani s njima.

Tijekom dana, ova bića uživaju u suncu, smještenom na močvarnim ljiljanima ili na obali. Ako komarci, buba ili leti muče prošli, žaba baca svoj ljepljivi jezik prema insekatu brzinom munje. Ugljen plijen, vodozemac ga odmah proguta. Žabe se umnožavaju bacanjem jaja u močvare. Stanovnici ovih rezervoara nisu nepristojni na gozbu na kavijaru, tako da samo nekoliko desetaka preživljava od nekoliko tisuća jajašaca bačenih u vodu.

To se događa početkom travnja. U ovom trenutku žabe se probude nakon zimske anabioze. Petoga dana preživjelih jaja pojavljuju se tadpoles. U žabama se okreću za 4 mjeseca.

Najveća žaba na svijetu je Goliath, koji živi u Afričkoj Republici Kamerunu. Ovo biće doseže duljinu od 33 cm i teži do 4 kg. Međutim, najčešći na svijetu je zelena žaba. Raspon njegovih staništa - cijele Europe, sjeverozapadne Afrike i Azije. Ova vrsta nevidljivih vodozemaca najčešće se nalazi u našim močvarama.

žabe

Žabe su pratioci žaba. Ovo je još jedna životinja koja živi u močvarama tijekom cijele godine. Od davnina su ti vodozemci bili poznati kao otrovna bića. Stanovnici vjeruju da toads posjeduju neke otrovne sluz, koje daju svoje neprijatelje. Mnogi i dalje vjeruju da ako se žabica podigne, trebaju imati bradavice. Ovo nije sasvim točno. Većina tih vodozemaca potpuno je bezopasna za ljude. Naravno, u tropskim zemljama postoje otrovne žabe i žabe, ali se mogu prepoznati po odgovarajućoj svijetloj boji.

Zapamtite: žabe koje žive u ruskim močvarama ne uzrokuju štetu ljudima. Naprotiv, oni su korisni, istrijebljujući mnogo štetnih crva, puževa i letećih insekata. Ova su stvorenja noćna i, za razliku od žaba, praktički ne trebaju vodu. Zato se dnevno žaba gotovo nikada ne susreće. Ipak, močvare su najbolje stanište za ove vodozemce.

newts

odjeljenje običnih vodozemaca Zastupljene su salamandrima i novcem. Ako prvi - to su u osnovi zemlja bića, a zatim novčića - to su samo životinjske močvare. Izvana, ova bića su nešto poput guštera, ali njihova koža je glatka i vlažna, a rep je vertikalno ravna (poput ribe). Tijelo novčića ima izduženu i fusiformnu strukturu. Njihova mala glava odmah prelazi u tijelo, što također prolazi neopaženo u rep.

Većina mladunaca trajno žive u močvari, a provode većinu godine tamo. Na taj način vode tajnoviti način života. Gotovo je nemoguće vidjeti golotinje u divljini golim okom! Oni su divni plivači, ali na obali su potpuno bespomoćni stvorovi. Predstavnici udaljavanja običnih vodozemaca su sjedila životinje, vezane za njihov dom - močvaru. Oni su neaktivni i potpuno neprikladni za putovanje na velike udaljenosti.

sisavci

Od stalnih predstavnika klase životinja sisavaca mogu se razlikovati glodavci vodenih žitarica: muskrat i vodeni grabežljivci - vidri. Važno je napomenuti da stanovnici sisavaca močvara mogu živjeti ne samo u vodi nego i po rubovima. Na primjer, postoje lovci volonteri i vodeni štakori. Usput, oboje se osjećaju sjajno u ovom okruženju: njihovi skloništa su mahoviti brežuljci, a hrana je brusnica, borovnice i sjemenke različitih biljaka.

muskrats

Domovina tih životinja je Sjeverna Amerika. Oni su odvedeni u Rusiju iz Kanade 1928. Trebalo je dosta vremena da se ova bića šire diljem naše zemlje. Ondatras su predstavnici odvojaka glodavaca i trajnih životinja močvarnih mrava. Žive u malim i velikim jezerima, riječnim potočistima i, naravno, u turobnim tresetima. Tamo, poput krovišta u tekućim vodama, grade vlastite kuće improviziranog materijala.

Naselja tih glodavaca u močvari su lako dostupna. Njihovi stanovi imaju konusni oblik i dosežu visinu od gotovo jednog metra. Kuća muskrata ima osebujnu strukturu: unutar njega se nalazi nekoliko specijalnih komora, a gnijezdo u sredini. Theriologists (stručnjaci u sisavaca) kažu da je ova životinja jednostavno stvorena za život u vodi. Ondatra pliva lako i brzo. Kada pogledate ovo biće, nema sumnje da je močvara njegov dom!

vidre

Ta bića su najveći predstavnici obitelj cunis od red grabežljivaca životinje. Oni, poput muskratova, su trajne i nezamjenjive životinje močvare, rijeke, velike i male jezera. Odrasli pojedinci dosežu duljinu od gotovo 1 m, te teže do 15 kg. Ti sisavci žive u gotovo svim dijelovima naše zemlje, osim Antarktike i Australije. Majka priroda pripremila je ove životinje za stanovanje u vodenom elementu.

Okrugli glava, kratka, ali debeo vrat, torzo bačvasti, debeli rep i isprepleteni noge pomažu vidre napora smanjiti površinu vode. Ti sisavci žive 24 sata. Od vidre - su grabežljivci, oni se hrane njihovim istim „susjeda” kroz močvare: žabe, voluharica, muskrats, rakova, crva, puževa, zmija. U slobodno vrijeme, love zabave i za zabavu, veselje u močvarnim močvara, kotrljale niz od obale vodi, i tako dalje. D.

S vremena na vrijeme, vidraci napuštaju svoje močvare, idući u takozvani "ribolov". Nekoliko životinja pliva u slatkom vodenom bazenu i započinje zajednički lov na lokalne ribe. Vidri zajedno voze cijelu školu ribe u neki uski tjesnac, gdje će im biti lakše uhvatiti plijen. Male životinje jedu male životinje bez napuštanja vode, a velike samo na obali.

Usput, prema prirodi svojih vidra - mirnih životinja. Njihov mirni karakter traje većinu godine, međutim, tijekom sezone parenja, stvarne krvave bitke za žene mogu nastati među muškim rivala!

Ptice koje žive u močvarama

Znanstvenici koji su proučavali životinjski svijet močvara tvrde da je ovo područje vrlo pogodno za postojanje mnogih predstavnika faune, uključujući ptice. Na primjer, sočne stabljike i voće močvarne biljke su neophodni izvor prehrane za bijele jagode, močvarne sove, čamaca i pataka. Ove ptice odavno su odabrane i ovdje se osjećaju ugodno.

Iskreno govoreći, ptice se zapravo ne žele smjestiti na tim područjima. Ornitolozi su primijetili da s vremena na vrijeme stižu močvare i močvare u močvarama. Očigledno, potaknute su željom da jedu ukusne plodine. Prema znanstvenicima, čak i siva dizalica može se naseliti u prilično vrućim gornjim dijelovima ovih mjesta. Stvar je u tome što je bog do dizalica stvarna zaštita od vanjske civilizacije. Osim toga, nećemo svi uspjeti proći kroz takve močvare!

Kraljica močvara

Govoreći o tome koje su životinje u močvari našle sklonište, ne možemo ne spomenuti kraljicu tih mjesta - čaplja. Vjerojatno, mnogi od nas ne razumiju čudne predpocije ove ptice na močvarnom terenu. U međuvremenu, čuvari se ovdje ne naseljavaju slučajno! Činjenica da šikare grmlja, šipka i trstike služe kao izvrsna zaštita od grabežljivaca. Štoviše, uvijek postoji nešto za profit od (na primjer, žabe).

Naravno, ne mogu ga nazvati lijepom pticom, ali to je sasvim kraljica bogova! Dok neki promatračima ptica još uvijek vjeruju da je određena ljepota, pa čak i milost svojstven određenoj mjeri predstavnik ove faune. Međutim nespretan i kutni pokreti, kao i neobično, a ponekad i iskreno neuredan stav smanjiti svu svoju ljepotu ništa.

Što god bilo, čaplje su savršeno prilagođene životu u tako originalnom staništu. Nemoguće je zamisliti ove ptice izvan vodenih tijela i močvara! Brzo se penju u trsku, savršeno se kreću uz vodu. Ali njihov je glas neugodan, koji podsjeća na nečiju vrištanje ili nečiju urlik. Ornitolozi upozoravaju da su čaplje vrlo podmukao, a ponekad i zla stvorenja. Žive u zajednicama, ali se ne mogu nazvati društvenima.

Općenito, dijeta od čaplje hrane je riba, ali močvara joj gotovo nitko. To objašnjava ovisnost tih stvorenja žabama. Čaplje veliko zadovoljstvo počastiti bezrep vodozemaca, rakove, crve i puževe.

I na kraju: Zašto ima toliko mnogo žaba na močvari?

Na početku članka razgovarali smo o otežanim uvjetima života na močvarnom terenu. Budući da ovo područje ima izraženu povećanu kiselost, mnoge životinje i biljke u bogu imaju nisku razinu oksidacije. Takvu zaštitu razvila su ih s vremenom. Posebno je dobro hladnokrvni stanovnici ovog područja, naime žabe, bradavice i novčiće. Možda je to zbog toga što su oni najbrojniji stanovnici močvarnih područja (vidi fotografiju močvara).

Močvare su jedinstveni ekosustavi koji se nalaze širom sveta. Ovi vlažni regioni bogati su raznovrsnim biljnim i životinjskim vrstama koje su se prilagodile specifičnim uslovima života. U močvarama možemo pronaći širok spektar životinja koje su ključne za održavanje ove fragile ekosistemske ravnoteže.

Jedne od najpoznatijih životinja koje žive u močvarama su ptice močvarice. Ove ptice su prilagođene za život u vlažnom okruženju i obično se hrane insektima, ribom i drugim vodenim organizmima. Ptice močvarice igraju važnu ulogu u očuvanju biljnog i životinjskog sveta močvara, jer pomažu u oprašivanju biljaka i kontroli populacije štetnih insekata. Some ptice močvarice uključuju čaplje, pelikane, labudove i vodene kokoške.

Takođe, močvare su domaćin za brojne gmizavce, kao što su kornjače i zmije. Kornjače se često mogu videti kako plivaju ili se sunčaju na obalama močvara. One igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže vode i vegetacije u močvarama. Zmije, s druge strane, koriste močvare kao sklonište i izvor hrane.

U vodama močvara žive i različite vrste riba, kao što su šaran, smuđ, som i amur. Ove ribe su adaptirane na život u vodi sa niskim nivoom kiseonika i obično se hrane insektima i drugim manjim organizmima. One čine važan deo lanca ishrane u močvarama i pružaju hranu za druge životinje.

Močvare su takođe domaćin za mnoge vodozemce, kao što su žabe i krastače. Ove životinje su takođe važne za održanje ekosistema močvara, jer se hrane insektima i pomažu u kontroli štetočina. Osim toga, neke vrste vodozemaca koriste močvare za razmnožavanje, jer im pružaju sigurno okruženje za polaganje jaja i razvoj mladunaca.

U zaključku, močvare su raznoliki i važni ekosistemi koji pružaju dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Očuvanje ovih ekosistema je ključno za održavanje biodiverziteta i staništa za mnoge životinje koje žive u močvarama.

Životinje su močvare

Močvare su prirodna staništa koja pružaju dom mnogim životinjama. Ova ekosistema bogata je raznolikim vrstama koje su prilagođene životu u vodi i blatu. Ovdje su neke od životinja koje možete pronaći u močvarama:

• Ropuša - ovaj mali vodozemac ima izduženo tijelo i duguljastu njušku. Ropuše su poznate po svom karakterističnom zvuku koji proizvode tokom parenja.
• Vodenka - ova ptica je poznata po svojoj sposobnosti da hoda po lokvama i gnijezdi se u gustim šašama močvarnog bilja.
• Riba trčarica - ova riba ima sposobnost skakanja iz vode kako bi izbjegla grabljivce. Ona je pravi akrobat i može skočiti visoko iznad površine močvare.
• Vodomar - ova ptica ima dugačak kljun koji koristi za izgradnju gnijezda u blizini vode. Vodomari su dobri ribolovci i vole jesti male ribice i vodenog kukca.
• Močvarna žaba - ova žaba je prilagođena životu u močvarama. Ima velike plivaće stopala koja joj pomažu pri kretanju u vodi, kao i smeđu boju koja joj pruža kamuflažu.

Ove životinje su samo neke od mnogih koje obitavaju u močvarama. Svaka vrsta je jedinstvena i prilagođena ovom posebnom staništu. Njihova prisutnost čini močvare važnim dijelom našeg ekosustava.

Koje životinje žive u močvarama

Močvare su ekosustavi koji pružaju dom mnogim vrstama životinja. Ove vlažne i plodne oblasti privlače širok spektar stvorenja, od kukaca do sisavaca. Evo nekih od životinja koje često možemo naći u močvarama:

Vodene ptice

Vrste poput čaplji, patki i labudova često se mogu videti kako lete iznad močvare ili plivaju po mirnim vodama. Ptice poput plamičaka, barskih lastavica i orlova takođe se mogu naći u ovom staništu. Vodene ptice se hrane ribom, vodenim insektima i drugim plodovima močvarnog okruženja.

Vodozemci i gmizavci

Močvare pružaju idealno stanište za vodozemce poput žaba i mloci. Ove životinje koriste vodu za razmnožavanje i potrebne su im vlažne površine kako bi opstale. Takođe možete sresti različite vrste zmija i guštera koji su se prilagodili životu u močvarnom okruženju.

Osim ovih životinja, močvare takođe pružaju utočište za sisavce poput dabrova, vidri, vodenih šišmiša i drugih vrsta. Takođe su poznate po svojoj brojnoj populaciji insekata, kao što su komarci, kojima služe kao prirodno stanište.

Močvare su važna staništa koja podržavaju raznolikost životinja. Očuvanje ovih ekosistema ključno je za očuvanje brojnih vrsta koje zavise od njih za opstanak.

Ptice močvarice

Močvare su dom mnogim pticama koje su prilagođene životu u tom specifičnom staništu. Ove ptice često imaju posebne karakteristike koje im omogućavaju da prežive u močvarama. Evo nekoliko ptica koje možete pronaći u močvarama:

Barske šljuka (Ardea purpurea)

Ova impozantna ptica može doseći visinu od preko jednog metra. Ima dugačke noge i dug kljun koji koristi za hvatanje riba i drugih malih vodenih organizama. Barske šljuke imaju ljubičaste perje koje ih čini vrlo upečatljivima. Često se mogu vidjeti kako mirno stoje u plitkoj vodi i promatraju plijen prije nego ga brzo uhvate.

Liska (Anas platyrhynchos)

Liska je uobičajena vrsta patke koju možete pronaći u močvarama. Mužjaci imaju šareno perje s zelenkastom glavom i crvenim kljunom, dok su ženke smeđe sa smeđim kljunom. Liske su prilagođene životu u vodi i često traže hranu plivajući ili uranjajući glavu pod vodu. One se također mogu vidjeti kako plutaju mirno na površini močvare ili lete iznad nje u jatima.

Osim ovih vrsta, močvare su dom i drugim pticama poput čaplji, vodomara, žličarki i mnogim drugim. Ove ptice su ključne za održavanje ravnoteže ekosistema močvare i igraju važnu ulogu u očuvanju ovog vrijednog staništa.

Posjetiti močvaru i vidjeti ove prekrasne ptice u njihovom prirodnom okruženju može biti nevjerojatno iskustvo. Uz pravilnu zaštitu i očuvanje močvara, nadamo se da će ove ptice nastaviti živjeti u svojim prirodnim staništima i donositi radost svima koji ih posjete.

Ribe močvarice

Močvare su staništa bogata raznolikim biljnim i životinjskim vrstama, a među njima se ističu i određene vrste riba koje su prilagođene životu u ovakvim uvjetima. Ribe močvarice su vrste koje su se razvile kako bi se prilagodile specifičnim uvjetima močvarnih ekosustava.

Jedna od takvih vrsta je som močvarac (Misgurnus anguillicaudatus), poznat i kao kineski som. Ova riba ima karakteristični oblik tijela, s potpuno ravnom trbušnom stranom i izduženim tijelom. Som močvarac je prilagođen za život u muljevitim i močvarnim područjima, gdje se hrani kukcima, crvima i drugim sitnim organizmima koji se nalaze u obilju.

Druga značajna vrsta ribe močvarice je klen močvarac (Leuciscus cephalus), koji je često prisutan u močvarama i rijekama s usporenim tokom. Klen močvarac je veća vrsta ribe koja može narasti do nekoliko desetaka centimetara. Ova riba je prilagođena zaustavljanju u plićacima i povremenom izlasku na suho tijekom razdoblja smanjenog vodostaja. Hrani se malim rakovima, insektima i biljnim materijalom.

Još jedna značajna riba močvarica je štuka (Esox lucius), koja je poznata po svom predatorstvu. Štuka je vrsta ribe ribolovcima privlačna zbog svoje veličine i borbenosti. U močvarama se hrani drugim ribama, vodenim insektima i rakovima. Uz svoju predatornu prirodu, štuka je i vrlo prilagodljiva riba koja se može prilagoditi različitim uvjetima.

Ribe močvarice su važan dio ekosustava močvara i igraju ključnu ulogu u lanac ishrane. One se prilagođavaju specifičnim uvjetima kao što su mutna voda, niske razine kisika i promjenjiva razina vode. Zahvaljujući svojim prilagodljivim karakteristikama i prehrambenim navikama, ribe močvarice su uspješne u preživljavanju i razmnožavanju u tim uvjetima.

Vodozemci močvarice

Mnoge vrste vodozemaca, kao što su žabe i krokodili, preferiraju močvare kao svoje prirodno stanište. One im pružaju hranu, zaklon i idealne uslove za parenje. Žabe, na primer, polažu jaja u vodu, gde se kasnije razvijaju u tadpole. Tadpolei prolaze kroz metamorfozu i postaju odrasle žabe koje mogu živeti i na kopnu i u vodi.

Jedan od najpoznatijih vodozemaca močvarica je američka kornjača. Ovaj vodozemac ima sposobnost da diše kroz pluća, ali takođe može da uzima kiseonik iz vode. Kornjače su se savršeno prilagodile močvarama, gde pronalaze hranu kao što su insekti, žabe i biljke koje se nalaze u vodi. One mogu provesti dugi period vremena i na kopnu i u vodi, ali se najčešće mogu videti kako plivaju ili se sunčaju na površini močvarne vode.

Močvare su važan ekosistem koji pruža domaćin za razne vodozemce. Ove životinje igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u močvarnom ekosistemu, jer se hrane insektima i drugim organizmima, a istovremeno služe kao hrana za druge vrste, kao što su ptice i ribe. Očuvanje močvara je presudno za očuvanje tih vodozemaca i celokupne ekosistemske ravnoteže.

Insekti močvarice

Močvare su dom mnogim vrstama insekata. Ovi maleni člankonošci prilagođeni su životu u vlažnom i močvarnom okruženju. Sljedeće vrste insekata često se može naći u močvarama:

Komarci

Komarci su jedna od najpoznatijih vrsta insekata močvarica. Mužjaci se hrane nektarom i sokom biljaka, dok ženke hrane se krvlju sisavaca. Mnoge vrste komaraca mogu biti nosioci bolesti poput malarije i zika virusa.

Vodene pipalice

Vodene pipalice su vrsta insekata iz porodice pipa. One su sposobne hodati po vodi zahvaljujući svojim neobično oblikovanim nogama koje stvaraju površinsku napetost vode. Vodene pipalice su često lovci, hraneći se drugim manjim insektima koji žive u vodi.

Bubašvabe su također pronađene u močvarama. Ove insekte možete prepoznati po njihovom spljoštenom tijelu i antenama. Bubašvabe se hrane biljkama i organskim materijalima, ali mogu biti i štetnici u kućanstvima.

Veslice su još jedan primjer insekata koji žive u močvarnim područjima. Ove sitne muhe obično se hrane nektarom i drugim sokovima biljaka. Veslice često igraju važnu ulogu u oprašivanju biljaka.

Močvare su staništa bogata raznolikim vrstama insekata. Ove male životinje igraju važnu ulogu u ekosistemu močvarnih područja, pridonoseći ravnoteži i održavanju prirodne raznolikosti.

Reptili močvarice

Močvare su dom za razne vrste reptila. Ova močvarena staništa pružaju idealne uvjete za ove kraljevske gmazove. Evo nekoliko vrsta reptila koji žive u močvarama:

Zmije močvarice

Jedna od najpoznatijih vrsta zmija koje žive u močvarama je Europska močvarna zmija (Natrix helvetica). Ove zmije su obično smeđe ili sive boje i mogu doseći duljinu od oko 70 centimetara. One su neotrovne i hrane se raznim vodenim životinjama poput riba i vodozemaca.

Druge vrste zmija koje se mogu naći u močvarama uključuju smeđu zmiju (Natrix natrix) i stepsku ljuticu (Vipera ursinii).

Čaplje i gnjurci

Čaplje i gnjurci su također vrlo česti stanovnici močvara. One su poznate po svojoj dugoj i vitkoj građi, te dugim kljunovima. Ove ptice se hrane ribom i drugim vodenim organizmima koje nalaze u močvarama. Među najčešćim vrstama močvarnih čaplji su siva čaplja (Ardea cinerea) i bijela čaplja (Egretta garzetta).

Žabe i krastače

Močvare su raj za žabe i krastače. Ova vlažna staništa pružaju pogodna mjesta za mrijest i razvoj njihovih ličinki. Najčešći primjeri žaba i krastača koje se mogu pronaći u močvarama su barska žaba (Rana arvalis), zelena žaba (Pelophylax kl. esculentus) i ljubičasta žaba (Pelophylax kl. ridibundus).

Osim navedenih vrsta, u močvarama možete pronaći i mnoge druge vrste gmazova, ptica i vodenih organizama. Ova raznolikost čini močvare iznimno važnim staništima za održavanje biološke raznolikosti.

"Upit-odgovor:"