Religija Hrvatske: značajke, ispovijedi, glavni blagdani

Tijekom svoje povijesti, Hrvatska je u više navrata bila pod nadzorom drugih država. Među osvajačima i vladarima bili su pravoslavci, katolici i muslimani, tako da svatko neće moći odgovoriti na to kojoj se religiji u Hrvatskoj smatra glavnim. Pokušajmo to dalje razumjeti u članku.

Sastav stanovništva i vjere Hrvatske

Hrvatska je vrlo mala zemlja s oko 4,8 milijuna ljudi, od kojih 51% žene. Više od 90% stanovnika Hrvati. Iako je nedavno došlo do velikog priljeva useljenika, uglavnom iz talijanskog podrijetla. Taj je trend povezan s popularizacijom Hrvatske u svijetu. Srbi su najveći nacionalna manjina. Albanci, Bošnjaci, Cigani, Talijani, Mađari, Česi, Slovenci i drugi također žive u zemlji.

Glavna religija u Hrvatskoj je katolicizam. Tu vjeru podržava više od 85% stanovništva. Sljedeća najčešća religija je pravoslavlje - 4-5%, što je povezano s velikim brojem Srba. Agnostici i ateisti zajedno čine jednaku količinu pravoslavnih vjernika. Relativno mali postotak su muslimani i protestanti.

priča

U VII. Stoljeću Hrvati se pojavljuju na području suvremene države (Republika Hrvatska). Najvjerojatnije su bili pogani, poput mnogih Slavena. Utjecaj benediktinskih i bizantskih misionara igrao je u korist kršćanske vjere. U razdoblju od VII. Do IX. Stoljeća hrvatsko stanovništvo mirno i bezbolno krsti. Već u X stoljeću podignute su pravoslavne crkve u kojima su službe bogoslužja bile provedene na hrvatskim i staroslavenskim jezicima.

U XI stoljeću za vrijeme Velike crkveni raskol Hrvatsko stanovništvo doživljava snažan pritisak Papi. Mnogi se pretvaraju u katoličanstvo. Božanske službe na hrvatskom jeziku bile zabranjene, služba je poslana na latinskom jeziku. Daljnji razvoj i jačanje katoličanstva pod utjecajem su franjevci, dominikanci, a potom i isusovci. U srednjem vijeku katoličanstvo je čvrsto utemeljeno kao glavna religija Hrvatske.

Snaga u državi često je prešla u različite ruke. Hrvatsku je dugo vremena kontrolirao Austro-Ugarsko carstvo, koje je također podupiralo Katoličku crkvu. Tijekom postojanja Jugoslavije, pitanje vjere je pogoršano: pokušaj ujedinjenja pravoslavnih Srba, Hrvata-katolika i bosanskih Muslimana u jednu državu doveo je do vjerskih i političkih sukoba. U tom smislu, mnogi pravoslavni Srbi napustili su zemlju.

Hrvatska: religija u modernoj državi

Nakon neovisnosti, Ustav je utvrdio slobodu vjeroispovijesti i jednakost svih religija pred zakonom. Katolicizam kao glavna religija Hrvatske percipira se kao takav samo kvantitativnim kriterijem.

Lokalne škole mogu se održavati predavanja vezana uz religiju, ali pohađanje je fakultativno. Lekcije o religiji koordiniraju uglavnom Katolička crkva. Vjerske zajednice imaju ovlasti. Brak, pričvršćen crkvom (bilo koje religije), smatra se službeni i na državnoj razini.

Unatoč činjenici da se pred zakonom Katolička crkva ne razlikuje od drugih priznanja, još uvijek ima određene prednosti. Tako, na primjer, godišnje prima financijsku pomoć od države koja je sadržana u ugovoru između Vatikana i Republike Hrvatske. Preostale vjerske udruge također dobivaju sredstva, iako se provode na štetu mirovinskih i zdravstvenih fondova. Osim katolika, u toj zemlji djeluju Srpska pravoslavna crkva, muslimanska, bugarska, hrvatska stara katolička, makedonska pravoslavna, adventistička i druge crkve.

Islam u Hrvatskoj

Muslimanska vjera došla je u tu balkansku državu zajedno s osvajačima - turskim Turacima. U 15. stoljeću Osmansko carstvo uspostavilo je nadzor nad dijelom moderne Hrvatske. Tek je u 19. stoljeću teritoriji uspio osloboditi se turske vlasti, a tijekom tog vremena mnogi Hrvati su se pretvorili u islam. Mnogi srednjovjekovni povjesničari i putnici, kao što je Marco Pigaffet, primijetili su da utjecaj nije bio jednostrani. U starim zapisima možete pročitati o promatranju da je u to doba u Istanbulu vrlo velik broj Turaka znao hrvatski jezik. Čak iu sudnici, službenici su ponekad govorili o tome.

Trenutno, muslimani u zemlji iznose oko 1,5% ukupnog stanovništva. Ta se religija uglavnom oslanjaju na Turke, Albance, Bosance i Cigane. Zanimljivo je da u Osmanskom carstvu postojala nijedna džamija u Hrvatskoj. Sada jedna od najvećih džamija u zemlji izgrađena je u glavnom gradu države - Zagreb.

Vjerski praznici

Za neke vjerske blagdane zemlje uspostavile službeni vikend. Budući da je rasprostranjena religija Hrvatske katolicizam, blagdani zajednički kršćanima održavaju se prema katoličkom crkvenom kalendaru. To vrijedi za Uskrs i Božić (posljednji se slavi 25. i 26. prosinca). Vikendi na državnoj razini su također: Dan triju Magi, blagdan Tijela Kristova, Uznesenja Djevice i Svi svetci. Građani koji ispovijedaju Islam ne smiju raditi tijekom Ramazana Bayrama i Kurban Bayrama, pravoslavca za vrijeme pravoslavnog Božića i Židova na festivalu Yom Kippur.