Molotov-Ribbentrop pakt

Molotov-Ribbentrop pakt je ime međudržavnog sporazuma o neagresivnosti između dviju moćnih država, SSSR-a i Njemačke. Trajanje ugovora

sadržaj

je dizajniran za 10 godina. Ovaj sporazum je potpisan u Moskvi u noći dvadeset i treći na dvadeset četvrtog kolovoza 1939. njemački ministar Joachim von Ribbentrop i šef Vijeća narodnih komesari povjerenika Sovjetskom Savezu Vjačeslav Molotov u nazočnosti njemačkog veleposlanika Wernera von der Schulenburga i član Političkog ureda Centralnog odbora CPSU-a (B.), član Izvršnog odbora Josipa Staljina. Odavde možete i objasniti ime samog dokumenta, koje mnogi još uvijek nazivaju "Ribbentrop-Molotov".

Potpisani pakt jamči neutralnost Sovjetskog Saveza u sukobu Treći Reich s Poljskom i zemljama Zapada, a također je osigurao povratak Sovjetskom Savezu na područja koja je izgubila tijekom Prvog svjetskog rata. Ovaj sporazum zasnovan je na Berlinskom ugovoru iz 1926. I 19 Rapalonski ugovor 1922 godine.

Zajedno sa pakt o nenapadanju potpisan je i tajna protokol koji određuje granice međusobnih interesa dviju zemalja u istočnoj Europi i podjelu Poljske između njih u njemačkom napadu na ovoj zemlji. Postojanje takvog tajnog aneksa paktu odavno je odbijen od strane Vlade Sovjetskog Saveza. I tek je krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća ovaj protokol doista bio prepoznat.

Prije nego što je još potpisan Pakt Molotov-Ribbentrop, Njemačka je već uključila teritorij Češke i Moravske u Reich. I kako bi se osigurala međunarodna sigurnost i borba protiv njemačke invazije trebali su biti pregovori između SSSR-a, Britanije i Francuske. Posljedica toga bila je usvajanje nacrta sporazuma o uzajamnoj pomoći 2. kolovoza 1939. Međutim, dokument nije postao ugovor zbog nedostatka interesa zemalja koje sudjeluju u pregovorima. Na primjer, Sovjetski Savez, s usvajanjem ovog projekta, zahtijevao je prolazak svojih vojski preko teritorija Poljske i Rumunjske u slučaju napada na njemačke postrojbe. Međutim, ni Poljska ni Rumunjska nisu se složile s tim.

Zbog toga su Staljin i Molotov odlučili potpisati sporazum s Njemačkom o neagresivnosti, koji se naziva "Molotov-Ribbentrop pakt". I Sovjetski Savez i Njemačka imali su različite ciljeve. Hitler je bio aktivno priprema za napad na teritoriju Poljske, htjeli izbjeći vojnu sukoba sa Sovjetskim Savezom i vjeruje da je Moskva, želeći povratiti svoje bivše zemlje, nastupit će ugovorne klauzule. Staljin je, pak, smatra Pakt Ribbentrop-Molotov izvrsnu priliku da se pripreme za predstojeći vojne akcije, a izbjegavajući potencijalne nepotrebnih vojnih sukoba.

Prema usvojenom sporazumu, dvije strane su se obvezale na miran način riješiti sve nesuglasice, te u svakom slučaju ne podržavaju zemlju, što je napad na jednu od strana u sporazumu. Prema tajnom protokolu, Njemačka, napadajući Poljsku, nije imala pravo unaprijediti "Curzon Line". Dio Poljske, Finske, Latvije, Estonije i Besarabije ostao je u sili Sovjetskog Saveza.

Nakon ratifikacije sporazuma od strane Sovjetskog Saveza 1. rujna, njemačke trupe ušle su na područje Poljske. Nakon što je primio malo zanošenje za pružanje pomoći tim Ukrajinaca i Bjelorusa, koji su prijetili da napadaju njemačke trupe, sovjetske trupe ušle poljskom teritoriju samo sedamnaesti u rujnu 1939. godine, automatski se unose u Drugom svjetskom ratu. Poljska je prestala postojati kao država. Kao rezultat toga, Njemačka i SSSR primile su zajedničku granicu. I mogućnost napada jedne zemlje protiv druge, unatoč potpisanom sporazumu, postala je pitanje vremena.

Molotov-Ribbentrop pakt je proglašen nevaljanim 22. lipnja 1941, kada je njemačka vojska napala Sovjetski savez.

Dijelite na društvenim mrežama:

Povezan