Koja je razlika između poslovica i izreka

Izreke i izreke - ove dvije riječi nekako idu ruku pod ruku, kao da je značenje u njima isto i same po sebi već govore. Ili poslovica? Bilo da je to tako i koja je razlika između poslovica i poslovica, saznajemo u ovom članku.

definirati

Izreka se odnosi na male oblike folklora koji nose cjelovitu misao, narodnu mudrost, odjevenu u kratku, ali vrlo veliku frazu. Dogodilo se da se izreke velikih ljudi zovu poslovicama. Međutim, to nije sasvim točno, jer poslovica nije samo pametna ideja jednu osobu, ali su se okupili i odjeveni u lakonski zaključak iskustva nekoliko generacija.

Izreka je također primjer malog oblika narodne umjetnosti i odražava individualne pojave života. Ova fraza nosi više emocionalnog stresa, umjesto svakog dubokog svakodnevnog iskustva. Glavna razlika između poslovica i poslovica jest da riječ nikad ne pokušava prenijeti misli koja bi se izrazila nepromjenjivu istinu.

Već se iz ovoga može razumjeti da su izreke i izreke apsolutno različiti u smislu i obliku izričaja, a ipak ih nešto povezuje.

Povijest pojave

Svaki od nas je u djetinjstvu morao čuti različite primjere narodne umjetnosti. Najčešće su tako primjenjivi u svakodnevnom životu da nitko ne misli gdje su dolazili mali folklorni oblici i što zapravo znače izvornu poslovicu i izreke. Značenje i razlika tih izreka puno je dublje nego što se čini na prvi pogled.

U starim danima, kada nisu postojale škole i učitelji, obični su ljudi prenosili iskustva generacija s usta na usta. Taj je način učenja nazvan "folklor". Već mnogo kasnije usmene narodne umjetnosti počela se podijeliti u kategorije: to je bajka, i ovdje - šala. I ovdje je poslovica! I evo što? .. I ova pojava je prisutna u apsolutno svim kulturama i jezicima svijeta.

U pravilu, izreke i izreke ne sjećaju se tko ih je sastavio: jedan je letio, drugi je pokupio - a izraz je postao krilati. No, tu su i autori aforizmi, koji su postali istinski popularni. Može se pisati samo izreke. Autorove poslovice nazivaju se aforizmima. U pravilu, postoje linije iz bajki ili bajki. Dakle, u primjer, izreka postao je izraz "na razbijenom kanalu" iz "Priče ribara i ribe" A.S. Puškin.

ljetopis

Stil prezentacije - važna razlika između poslovica i izreka. Najčešće je poslovica obdarena ritmom i pjesmom. Značenje, sadržano u ovoj izjavi, kombinira životno iskustvo, ideje o svijetu i njegovo mjesto u svijetu, realnosti i pravila koja se ne dovode u pitanje. Često, ne postoji ništa što je u stanju izraziti suštinu onoga što se događa, kao što izreka kaže: „napraviti budalu da se mole Bogu, i on ozlijeđen čelo”

Najčešće se izreka sastoji od dva dijela, čime se stvara logično dovršena misao. A ovo je još jedna očita razlika u poslovici iz poslovice. Primjeri izreka: "Što je pop, tako je i dolazak", "Što si posijao, žetiš". Evo riječi: "izdržljivost - zaljubljavanje", "sir-bor", "lakše je parni rebar".

izreke

Često je teško pronaći razliku između izreke i izreke. Primjeri su očigledni: "Hrenovci nisu dobri." Izraz je kratak, uvijek se koristi vrlo emotivno, može se koristiti unutar rečenice. Ipak, ona sadrži glavnu razliku između poslovica i izreka - potpuna i potpuno neovisna misao.

Izrazi su obično prekratki da bi pjesmica bila prisutna, ali ritam je ponekad prisutan. To je osobito vidljivo kada izreka postaje dijelom pjesničkog teksta ili čak izreke. Glavna zadaća poslovice je ojačati emocionalni učinak onoga što je rečeno. Poslovice naći svoje mjesto u cijeloj rečenici i gotovo nikada nisu neovisne.

Izreke i izreke. Razlike i sličnosti

1. Poslovica i poslovica su mali oblici folklora, izraženi na jednostavnom narodnom jeziku.
2. Izreka se može koristiti kao neovisni oblik izražavanja glavne ideje, poslovica služi samo kao ukras ili velika dodatak govoru.
3. Značenje poslovice uvijek ostaje nepromijenjeno i izražava nesumnjivu činjenicu. Značenje poslovice može varirati ovisno o kontekstu.
4. Izreke imaju jasan ritam i najčešće rima. Izgovori su premali da bi bili rimski.
5. Izreke se uvijek odnose na oblike narodne umjetnosti, autorova poslovica naziva se aforizmom. Izreke mogu biti narodne i objavljene iz autorskog djela.

Alegorijski način prijenosa omogućuje malim folklornim oblicima, koji su prošli kroz debljinu stoljeća, ostati relevantni za ovaj dan. Zato poslovice i izreke ujedinjuju generacije, pomažući im da bolje razumiju jedni druge. Dakle, nije toliko važno da li postoje međusobne granice ili razlike. Glavna stvar je da mali folklorni oblici, unatoč svemu, očuvaju kulturu.