Jezična reforma Karamzina. Bit, pluse i minus jezične reforme Karamzina

Nikolaj Mikhailovich Karamzin bio je značajna osobnost u području obrazovanja, posebice povijesti i lingvistike. Bio je glavni sentimentalistički trend u književnosti i stvorio nove trendove na ruskom jeziku. Njegov je rad postao poznat kao jezična reforma Karamzina.

Bit jezične reforme

Što je Nikolaj Mikhailovich želio postići svojim reformama? U tim je danima ruski jezik sličan crkvenoslavenskoj, a neke značajke sintakse učinile su ga "teškoj". Svrha pisca bio je ukloniti većinu latinskih i slavenskih riječi, dodati riječi iz francuskog jezika, koji se smatrao jezik prosvjetljenih i obrazovanih ljudi.

Načela jezične reforme Karamzin

Glavni zadatak pisca bio je pisati u plemenitom društvu kako govore. Da bi stvorio "novi slog", Karamzin je započeo iz jezičnih obilježja Lomonosova. Njegov je ode često koristio teške, zastarjele riječi koje su nekim piscima stavile u tešku poziciju. Jedno od principa djela Nikolaj Mikhailovicha bio je želja da se jezik pisaca približi kolokvijalnom.

Da bi to učinio, bilo je nužno ukloniti sve stare slaavme iz jezika. Ali bilo je nemoguće potpuno odustati od njih - to bi značilo uskraćivanje ruskog jezika njezinih korijena, bogatstva i posebnog šarma. Stoga su ostale sljedeće vrste staroslavenskih Slavena:

• imaju poetsku konotaciju;
• koristi se u umjetničke svrhe;
• Koristi se za ponovno stvaranje određene povijesne ere.

Drugi princip „novom” sloga je pojednostaviti prijedlog, odnosno zamjenu teške, duge, „Lomonosov” dizajna na pojednostavljenom prijedloga. Odlučeno je zamijeniti sve sindikate starohrvatskog podrijetla. Karamzin je želio koristiti što više ruskih sindikata, uglavnom kompozicijske prirode. Promijenio se i redoslijed riječi na liniji, što mu se činilo prirodnijim.

A treće je načelo jezične reforme Karamzin postalo neologizmom. Nikolaj Mihajlovič pokušao ne samo ulazak stranih riječi na ruskom jeziku, ali i da ga prilagode osobitosti ruske gramatike. Ponekad su neologizmi ostali neprevedeni, jer je smatrao da su zvučali puniji. No, kasnije, pisac je promijenio svoje stavove o zaduživanju i počeo koristiti više riječi ruskog podrijetla.

Reakcija na reformu Šiškova

Naravno, takve važne promjene ne bi mogle uzrokovati dvosmislenu reakciju društva. Bilo je i onih koji nisu odobrili jezičnu reformu Karamzina. Dakle, među svojim protivnicima bio je Šiškov - istaknuti državnik toga doba. Nije bio filolog, pa su njegovi argumenti uglavnom domoljubni.

Karamazin je smatrao slobodnim, ljubavnikom svega što je strano. Shishkin je to vjerovao posuđene riječi samo pokvariti ruski jezik, iskriviti njezinu suštinu. Samo korištenje slavenskih riječi potiče patriotsko obrazovanje. Stoga je predložio zamjenu već uspostavljenih stranih izraza sa slavenskim. Tako, na primjer, riječ "glumac" zamjenjuje se riječju "lycee".

Načela reforme jezik Karamzin i Shishkov imaju drugačiji temelj za Nikolai Mihailoviča shvatio da je promjena nužna jezična struktura s filološkog stajališta, a Shishkov dovelo domoljublje.

Pro i kontra od jezične reforme Karamzin

Uvedene inovacije, kao što smo rekli, izazvale su mješovitu procjenu u društvu. S jedne strane, sve promjene koje su se dogodile prirodni su rezultat povijesnih događaja koje je iskusila Rusija. Došlo je vrijeme prosvjetiteljstva, pa je bilo potrebno pojednostaviti jezični sustav, riješiti se zastarjelih riječi. Ovo je prirodni razvoj jezika, jer se ne može razviti osim ako se pojave nove riječi, kratke hlače i izrazi.

Ali s druge strane, francuski jezik postao je previše. Njegovo aktivno predstavljanje pridonijelo je činjenici da su razlike između komunikacije običnih ljudi i viših razreda postale ogromne. I ova reforma može se pozvati na određenu razinu antisocijalnu, a ne pridonijeti formiranju patriotizma. Ali ovo je bio apsolutno prirodni fenomen u doba Prosvijetljeni apsolutizam.

Stoga, unatoč mješovitim mišljenja, treba napomenuti da je Nikolaj Mihajlovič Karamazin imao veliki utjecaj na razvoj književnog jezika i opće kulture u Rusiji.