Mahmoud Ahmadinejad - šesti predsjednik Islamske Republike Iran: biografija, kraj političke karijere

Danas mnogi poznaju sadašnjeg predsjednika Irana, Hasana Ruhana. Međutim, sasvim nezasluženo zaboravio svog prethodnika, što je vrlo karizmatičan i izražajan osobnost, koja je dosta značajan doprinos razvoju ovaj veliki i utjecajni u svijetu muslimanske države. Ovaj članak će ispitati život i aktivnosti koje je provodio bivši iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad. Radi se o ovoj politici da ćemo detaljnije razgovarati.

rođenja

Ahmadinejad Mahmud rođen je 28. listopada 1956. u selu Ardan, smještenom u blizini Hermesara. Otac našeg junaka bio je Talysh. Međutim, postoji mišljenje da je Mahmoud iranski Azerbejdžanin po rođenju. I utjecajan i vrlo cijenjen ispis publikacije britanski „Daily Telegraph”, a sve je rekao da je bio Židov, a njegovo pravo ime - Saburidzhiyan, koji je plemenita rođen u Iranu, a navodni rođaci bili su islamisti i promijenio ime nakon rođenja Mahmoud. Međutim, kasnije poznat i cijenjen orijentalista Meir Dzhavendanfar napravio senzacionalan publikaciju u kojoj u potpunosti negirao sve glasine o židovskom porijeklu iranske politike. Valja istaknuti da je njegov otac bio kovač, i ispovijedaju islam, kao što pokazuje njegov nauk u različitim srednjim školama Kurana. Majka Mahmuda općenito pripada potomcima proroka Muhameda, tj. Smatra se soja.

formacija

Godine 1976. Mahmoud Ahmadinejad, čija je biografija dana u ovom članku, postala je studentica jednog od najprestižnijih sveučilišta u svojoj zemlji - Teheranskom sveučilištu znanosti i tehnologije. Nekoliko godina kasnije završio je ove institucije i stekao kvalifikaciju inženjera prometa.

Kao student, iranski je vrlo aktivno surađivao s omladinskim pokretom protiv Shah. Zajedno sa svojim kolegama, objavio je časopis posvećen religijskoj temi. Nakon nanošenja Shah Mahmoud, studiranje u trenutku u trećoj godini, odmah ušao u redove konzervativne islamske strukture naziva „Organizacija za jačanje jedinstva sveučilišta i vjerskim školama”, koji je stvorio Khomeini - Čelnik Islamske revolucije u Iranu, koja se dogodila 1979. godine.

Godine 1986 Ahmadinejad Mahmud započeo je poslijediplomski studij, a 11 godina kasnije, uspješno je obranio doktorsku disertaciju.

trač

Postoje informacije koje je potvrdio prvi iranski predsjednik Banisadr, navodeći da je Mahmoud sudjelovao u oduzimanju nekoliko taoca u američkom veleposlanstvu 1979. godine. No, kako kažu i bivši zatvorenici i sudionici posebne operacije, nisu sudjelovali u tim tragičnim događajima. Prema ostalim izvorima, iranski je navodno inzistirao na napadu na veleposlanstvo Sovjetskog Saveza, ali ove glasine nisu bile opravdane ni na koji način u praksi.

Vojna služba

1980. godine, budući šesti predsjednik islamske republike Irana dragovoljno je otišao u rat protiv Iraka. On je bio upisan u redovima postrojbi za posebne namjene „čuvara islamske revolucije”, bojne koja je stacionirana u zapadnom dijelu Irana i počinio razne djela sabotaže na području sjeverne i istočne Iraku.

Početak političke karijere

Nakon što je napustio vojsku, Ahmadinejad Mahmud zauzima vodeće mjesto u upravama gradova Khoy i Maku, koji se nalazi u pokrajini Zapadni Azerbajdžan. Kasnije je bio savjetnik šefa pokrajine Kurdistana. U razdoblju od 1993. do 1997. godine, Iranski je bio guverner Ardabila i paralelno s prvim asistentom ministra obrazovanja i kulture zemlje. Nakon što je Khatami postao predsjednik države, Mahmud je ponovno postao običan učitelj.

Vratite se na političku arenu

Šest godina kasnije, 2003., općinski izbori održani su u glavnom gradu Irana. Na njima je izabran novi gradonačelnik Teherana Mahmoud Ahmadinejada. Nakon što je vodio glavni grad islamske zemlje, odmah je zaustavio većinu tekućih liberalnih reformi koje su vodili njegovi prethodnici. On je odredio zatvaranje svih fast food objekata, a muškarci je državni službenik, naredio da nose te u svakom slučaju ne brijati brade i dugih rukava košulje.

Izbor kao predsjednik

U ljeto 2005. Ahmadinejad Mahmud, u drugom krugu predsjedničkih izbora, zaobišao je svog glavnog protivnika u osobi sadašnjeg predsjednika Khatamija. Četiri godine kasnije ponovno je izabran na drugi mandat. Istodobno, tijekom svog mandata kao glavne osobe Irana, dvaput je ubijen. Godine 2005. mu je pokušano ubiti u pokrajinama Sistan i Balochistan. A 4. kolovoza 2010. bombardiran je njegov kolodvor, koji putuje po gradu Hamdanu, ali predsjednik uopće nije trpio, a napadač je pao u ruke policije. U ovom slučaju, nekoliko prolaznika primilo je ozljede.

Koraci u stranoj i domaćoj politici

26. lipnja 2005. Mahmoud je izrekao vrlo glasnu izjavu, ukazujući na potrebu da naftna industrija države bude vrlo transparentna i najprofitabilnija. Također je htio pregledati sve postojeće ugovore o proizvodnji nafte, koji su potpisani sa stranim korporacijama. Pored toga, predsjednik je bio vrlo željan da ostvari redistribuciju prihoda od prodaje "crnog zlata".

Početkom 2007. godine, političar je proveo obilazak zemalja Južne Amerike, gdje se susreo s čelnicima, kao i on, suprotstavivši se predsjedniku SAD-a. Mahmud je razgovarao s glavama Venezuele, Nikaragve, Ekvadora. A u jesen 2006. Ahmadinedžad je potpisao 29 sporazuma s Venezurom o uspostavi zajedničkih ulaganja u naftnoj industriji, strojogradnji, metalurgiji i farmaceutskoj industriji. Kako bi se osiguralo financiranje svih planiranih projekata, uspostavljen je poseban stabilizacijski fond u iznosu od dvije milijarde dolara. U siječnju 2007. Mahmoud je postigao dogovor s Chavezom o ulaganju Irana u tri milijarde dolara u Venezuelu tijekom tri godine. U zamjenu za to, Ugo je zajamčeno da štiti pravo islamske države da razvije nuklearne tehnologije na međunarodnoj političkoj sceni.

Odnosi s Izraelom

Uhvaćeni u predsjedateljici iranske predsjednice, Mahmoud Ahmadinejad, čija je politička karijera završila 2013. godine, odmah je pokrenula anti-izraelsku politiku. To se očitovalo u brojnim javnim izjavama, iznimno zasićene negativnim stavom prema židovskoj zemlji. Posebno, iranski političar je izjavio da:

• Izrael bi trebao biti potpuno uništen.
• Holokaust je izum, a ako se i dogodio, to je isključivo protiv stanovništva Palestine.
• Teritorij Izraela mora se potpuno vratiti Palestincima.
• Židovska država podupire fašizam, rasizam i aparthejd.
• Oni islamski vođe koji nastavljaju suradnju s Izraelom jednostavno ne shvaćaju kakvu opasnost ovaj islam ima za tu interakciju.
• Židovska država bi se trebala preseliti na mjesto s više prostora - u Europu, pa čak i bolje u Kanadu.
• Njemačka i Austrija dužne su platiti naknadu Izraelu, a ne Palestini.

Odnosi s Irakom

U ožujku 2008. Mahmoud Ahmadinejad (ono što sada radi, bit će navedeno u nastavku) stigao je u Bagdad s dvodnevnim posjetom. Ovo putovanje iranskog predsjednika nazvano je zaista povijesno, jer je postao prvi koji je kao čelnik ove države došao u Irak nakon završetka rata između tih susjednih zemalja. Završavajući putovanje, Mahmoud je potpisao niz ugovora u gospodarskoj sferi.

Stav prema terorističkim napadima 11. rujna 2001

Tijekom Generalne skupštine UN-a, održanog u rujnu 2010. u New Yorku, Mahmoud je rekao kako bi i teroristi i predstavnici američke administracije mogli biti uključeni u uništavanje dviju tornjeva. Navodno su tražili na taj način da zaustave pad američke štednje i povećaju politički utjecaj na Bliskom istoku kako bi zaštitili cionistički režim. Kao odgovor, američka delegacija napustila je konferencijsku sobu, a State Department je čak nazvao izjave iranskog predsjednika kao ružnu i nelojalnu.

Kao odgovor, Mahmoud je predložio proučavanje zapisa o "crnim kutijama" zrakoplova koji su bili korišteni za počinjenje terorističkih akata. Također, po njegovu mišljenju, reakcija američkog predsjednika potvrdila je samo uključivanje američkih obavještajnih agencija u te zločine protiv stanovnika SAD-a.

Politički zalazak sunca

U proljeće 2012. Iran je održao parlamentarne izbore koji su uvjerljivo osvojili predstavnike Ajatolah Khamenei. A ovo, zauzvrat, značilo je samo da Mahmudov pristaša pati od poraznog poraza. Osim toga, u predsjedničkoj utrci 2013. godine, Ahmadinedžad više nije imao pravo sudjelovati, budući da je ostao dva mandata, a treći je zabranjen zakonom. Kao rezultat toga, 15. lipnja 2013, nova glava Iran postala Hasan Ruhani.

Nakon što je napustio predsjednički ured, 3. kolovoza 2013. Mahmud se preselio u njegovu kuću, smještenu u gradu Narmaku.

Dva dana nakon toga, Ahmadinejad, na temelju reda vrhovnog vođu, ušao je u savjetodavno mjesto.

Današnji dan

Mnogi znaju tko je Ahmadinedžad Mahmud. "Gdje je sada bivši predsjednik Irana?" Pitanje koje interesira mnoge ljude. Poznato je da se nakon završetka svog predsjedničkog mandata vratio na nastavu, pa čak i htio voditi Teheran.

U proljeće 2017. Mahmud je želio ponovno kandidirati za iransko predsjedništvo, ali njegova je kandidatura odbijena od strane Državnog nadzornog vijeća.

No, zbog pravde, valja napomenuti da je Ahmadinedžad još uvijek vrlo utjecajan čovjek u svojoj rodnoj zemlji. Također se smatra najdosljednijim podupiračem približavanja Ruskoj Federaciji i stoji u položaju apsolutnog nepovjerenja prema Amerikancima.