Socijalna nejednakost i njezini uzroci
Obilježje svakog društva je njezina podjela prema nacionalnim, društvenim, klasičnim, demografskim ili nekim drugim obilježjima. Upravo to uzrokuje društvenu nejednakost. U proteklim stoljećima, ona se očitovala u obliku nasilja, kršenja ljudskih prava i drugih djela.
sadržaj
Danas je to tako očito, kao i prije, ne događa. No ipak se događa društvena nejednakost, samo se manifestira u suptilnijem obliku, jer je nemoguće je istrijebiti zauvijek. Razmotrimo što je to i što su njezini uzroci.
U drevnoj Rusiji postojala je podjela ljudi u određene slojeve društva (plemići, knezovi, zemljoposjednici, seljaci itd.). Svaka od tih skupina bila je u određenom koraku društvene ljestvice i imala je svoja prava i odgovornosti. Ova se podjela također zove društvena diferencijacija. Ta je situacija tipična za bilo koje društvo.
Socijalna nejednakost je različita razina pristupačnosti, blizina takvim društvenim prednostima kao što su novac, prestiž, moć.
Izvorno je postojao jednostavan oblik stratifikacija društva. Bilo je čelnika koji su imali najširi prava, i običnih ljudi koji su ih poslušali i imali su neka ograničenja u svojim akcijama i mogućnostima. C razvoj društva pojavile su se nove hijerarhijske razine, a društvena nejednakost stekla je složeniji oblik.
Svako društvo nastoji postići jednakost na svim razinama, što znači jednake mogućnosti za sve ljude bez obzira na njihov spol, dob, nacionalnost i druge karakteristike. Međutim, to se ne može postići iz raznih razloga.
Prvo, to je nejednaka raspodjela materijalnog bogatstva i prilika. To je uglavnom zbog heterogenosti rada. Izvršenje različitog u svom radu važnosti i drugačije zadovoljavanje potreba društva, ljudi dobivaju nejednako vrednovanje njihovog rada. To je ono što se može nazvati glavnim uzrokom društvene nejednakosti.
Nasljeđivanje određenih prava i povlastica je sljedeći razlog za nejednaku raspodjelu pogodnosti i mogućnosti. Ponekad je iz tog razloga da ljudi s visokim sposobnostima i dobrim obrazovanjem nemaju uvijek priliku da dobiju dobar posao, da preuzmu određenu poziciju s plaćom koja je dostojna svoje intelektualne razine.
Postoje dva glavna uzroka društvene nejednakosti. Jedna od njih je i razina pristupa kvalitetnom obrazovanju za različite segmente stanovništva. Drugi je razlog nejednakih mogućnosti s jednakom razinom pripreme.
Razlozi za podjelu društva i znakovi po kojima se to događa mogu biti vrlo različiti. Kriteriji su objektivni i subjektivni. U današnjem društvu, to su struka, razina prihoda, okupirana pozicija, sudjelovanje u vlasti, obrazovanje, vlasništvo i neka druga obilježja. Socijalna nejednakost generira podjelu u klase.
Ako srednja klasa prevladava u društvu, tada se može smatrati stabilnom, s niskom razinom društvene nejednakosti. No, u Rusiji do sada samo nastanak ovog društvenog sloja.
Socijalna nejednakost ne može se potpuno uništiti iz raznih razloga.
U svakom društvu netko mora kontrolirati raspodjelu resursa i koristi. A to ponekad postaje poželjnije od samog posjedovanja materijalne robe. Prikazuje se kategorija službenika s velikim mogućnostima.
Svako društvo ima svoju političku, ekonomsku i državnu strukturu, na čelu s određenim ljudima koji imaju više prava nego ostali ljudi.
Posljednji čimbenik je i osoba i osobine njegovog karaktera. Uvijek želi nadvladati druge da bi zauzeli profitabilnije društvene pozicije.
- Teorija elita
- Socijalna struktura društva kao predmet studija sociološke znanosti.
- Sociologija kao znanost o društvu
- Socijalna stratifikacija
- Stratifikacija u društvenoj znanosti je ... Stratifikacija suvremenog društva
- Društveni slojevi društva. Predstavnici društvenih slojeva
- Podjela društva u skupine naziva se društvena stratifikacija
- Teorija prirodnog prava
- Kriteriji socijalne stratifikacije
- Teorija pravosuđa i socijalnih prava
- Koja je društvena država
- Društvena diferencijacija: što je njezino značenje za suvremeno društvo?
- Društvena revolucija
- Koje su umjerene političke stavove?
- Funkcije društvenih institucija i njihova kršenja
- Što je društvena grupa?
- Društvena sfera društva i njezina struktura
- Socijalna mobilnost i vrste
- Socijalna stratifikacija i mobilnost
- Društvena sfera
- Socijalna uloga je ponašanje osobe u društvu povezano s društvenim statusom