Da je ruski dobar, njemački umire: odakle dolazi izraz?

Na ruskom jeziku postoji mnogo zanimljivih izraza, poslovica i frazeoloških jedinica. Jedan od tih izgovora je dobro poznata fraza "Što je dobro za Rusa, a zatim za njemačku smrt". Odakle dolazi izraz, što to znači i kako se to može tumačiti?

Razlika između Europe i Rusije

Poznato je da fizička konstitucija neke osobe uvelike ovisi o prirodnim i klimatskim uvjetima u kojima je društvo prisiljeno živjeti. Europska klima, poput ruskog, stvara odgovarajući karakter.

Klima u Europi karakterizira mekoću, umjerenost. Isto je uvijek bio život naroda koji su nastanjivali ove zemlje. Vrijeme kada je bilo potrebno raditi je ravnomjerno raspodijeljeno tijekom cijele godine. Dok su Rusi bili prisiljeni ili se odmarati ili raditi izvan njihove snage.

Prirodni uvjeti Rusije ne mogu se nazvati mekim. Kratko ljeto i dugo hladna zima dali su svoj doprinos onome što se obično naziva ruska duša. Prisilno stalno boriti se s hladnim zimama, ruski muškarac ima posebnu trgovinu likova, koja se ne može nazvati agresivnim. Osim toga, klima ima značajan utjecaj na formiranje fiziologije nacije. To mora imati na umu kada objašnjava značenje riječi "Što je dobro za Rusa, a zatim za njemačku smrt". Naravno, svaki narod ima svoju povijest, koja utječe na mentalitet ljudi, na njihov način života. Razlika između zemalja Zapadne Europe i Rusije u ovom slučaju vrlo je indikativna.

Prva verzija pripovjednog podrijetla "Što je dobro za Rusa, a zatim za njemačku smrt"

Ovaj izraz se stalno koristi u svakodnevnom govoru. Izgovarajući poslovicu, ljudi ne razmišljaju o njegovu podrijetlu. "Što je dobro za ruski, njemački za smrt" - koji je to prvi put rekao i gdje dolazi ova izjava, nitko se nikada neće sjetiti. U međuvremenu, prema jednoj verziji, njegovo je podrijetlo trebalo zanuti u povijesti antičkog Rusa. U jednom od blagdana u Rusiji postavljen je stol, bogat raznovrsnim ukusnim jelima. Osim toga, donijeli su tradicionalne umake, hren, kao i senf. Ruski je junak to iskušao i sa zadovoljstvom nastavio blagdan. A kad je njemački vitez pokušao senf, pao je ispod stola mrtav.

Još jedna varijanta izuzetnog podrijetla

"Što je dobro za ruski, njemački za smrt" - čiji je izraz bio prije, teško je reći. Postoji zanimljiva priča koja objašnjava podrijetlo krilne fraze. Liječnik je pozvan bolesnom majstoru. Nakon provjere, zaključio je da nije dugo živjeti. Majka je željela ispuniti svaku zadnju želju djeteta, kojoj mu je mladi liječnik dopustio da uživa u svakoj hrani. Nakon što je dijete jeli kupus s svinjetinom, koju je domaćica pripremila, nastavio je sjetiti se.

Zatim je na večeru pozvano njemačko dijete, koje je pretrpjelo istu bolest. Kad mu je liječnik rekao da jede kupus s svinjetinom, dogodilo se neočekivano: dječak je umro sljedeći dan. Liječnik je u bilježnici zabilježio: "Što je dobro za Rusu, a onda za njemački je smrt."

Rusija će spasiti svijet

Što je drugo Ruski mentalitet, i toliko da dopušta mnogim velikim umovima da nazovu Majku Rusiju spasitelju svijeta, posebice Europi? Neke su razlike vidljive čak iu privatnom životu. Dobar primjer je banalna navika pranja. Mnogi zapadnjački povjesničari mogu pronaći bilješke koje dokazuju da Slaveni imaju stabilnu naviku da neprestano prelijevaju vodu na sebe. Drugim riječima, Rusi su navikli prati tekućom vodom.

Da je ruski dobar, onda njemački - smrt ili kućanstva različitih naroda

Da bismo usporedili povijesno uspostavljene europske i ruske načine, potrebno je napraviti kratku digresiju u prošlost. U doba Rimskog carstva, čistoća je uvijek bila zalog ne samo za zdravlje, već i za puni život. Ali kad se Rimsko Carstvo raspalo, sve se promijenilo. Poznate rimske kupke ostale su samo u Italiji, dok je ostatak Europe bio zaprepašten njegovom beskrupuloznošću. Neki izvori kažu da sve do 12. stoljeća Europljani uopće nisu prali!

Slučaj princeze Anna

"Da je ruski dobar, njemački je smrt" - ta izreka izražava suštinu razlika između predstavnika različitih kultura i naroda. Zanimljivi incident dogodio se s Anna - Kijevu princezu, koja se trebala udati za francuskog kralja Henryja I. Nakon dolaska u Francusku njezina prva zapovijed bila je da je odvede u kadu. Unatoč iznenađenju, naravno, časnici su izvršili nalog. Međutim, ovo nije postalo jamstvo otklanjanja princove gnjeva. U pismu je obavijestila svog oca da ju je poslao u potpuno beskućenu zemlju. Djevojka je istaknula kako njezini stanovnici imaju strašne likove, kao i odvratne domaće navike.

Cijena nečistoće

Iznenađenje, slično onome što je doživjela princeza Anna, izražavala su i Arapi i Bizantinci tijekom križarskih ratova. Ne oduševljavali su snage kršćanskog duha, koje su Europljani imali, ali u sasvim drugačijoj činjenici: miris koji je udaljeno jedan kilometar od križara. Što se dogodilo nakon toga, svaki učenik zna. U Europi je izbila strašna kuga, koja je navodila polovicu stanovništva. Tako možemo sigurno reći da je glavni razlog koji je Slavenima pomogao da postane jedna od najvećih etničkih skupina, da se odupre ratovima, genocidu i gladi, bila čistoća.

Zanimljiva je činjenica da je nakon što je Galichina pala pod poljsku vladavinu, ruske kupke potpuno su nestale u njemu. Čak je i umjetnost mirisa u Europi s ciljem suzbijanja neugodnih mirisa. I to se odražava u romanu književnika Patrick Zuskind "Parfem: priča o ubojici". U knjizi autor živo opisuje ono što se dogodilo na ulicama Europe. Sve biološke otpadne vode prosijale su iz prozora izravno na glave prolaznika.

Legenda ljekarne

Kada je 4. studenog 1794. ruski vojnici zarobili Prag, vojnici su počeli piti alkohol u jednoj od ljekarni. Nakon što su podijelili alkohol s njemačkim veterinarom, slučajno su mu oduzeli život. Nakon što je popio čašu, emitirao je duh. Nakon ovog incidenta, Suvorov je izgovorio krilati izraz: "Što je dobro za Rusu, a zatim za njemački je shmerz", što u prijevodu znači "bol, patnja".

Također treba zabilježiti zanimljivu činjenicu. Poslovice "Što je dobro za ruski, a zatim za njemačku smrt" ne postoji na njemačkom. To je uvredljivo, pa je bolje da ga ne izgovorite u nazočnosti predstavnika ovog naroda. Za nas to znači sljedeće: da jedna osoba može biti korisna, druga će donijeti štetu. U tom smislu, njegov analog može poslužiti kao poznata poslovica "Druga duša - tama" ili "Svima - vlastita".

Također je potrebno zapamtiti da su ranije u Rusiji Nijemci pozvali ne samo useljenici iz Njemačke. Ime je nosilo sve strance. Oni koji nisu znali lokalne tradicije, ruski običaji i nisu znali da govore ruski, nazivali su glupi, ili Nijemci. Zbog toga su mogli pasti u razne komične, a ponekad i neugodne situacije. Možda je ta poslovica rođena kao rezultat takvih slučajeva.

Ovaj izraz ima duboko praktično značenje. Vrlo često ljudi nisu sposobni za suosjećanje. Svjesno se etički osjećaj među djecom smatra nadarenim. Ali za odrasle, sposobnost ulaska u položaj druge osobe i "pokušati na njegovoj koži" vrlo je važna za uspješnu interakciju u društvu. Slično značenje također nosi Kineska poslovica, koji kaže da ne bi trebali napraviti žurne zaključke o nekoj osobi i nekako ga suditi sve dok osoba koja želi donijeti presudu, provela je dan u svojim cipelama.

Činjenica da će imati koristi, za drugi je iznimno nepoželjan. I možda čak i smrtonosna. Uzmite, na primjer, uobičajene izjave da nije vrijedno preporučiti vašoj obitelji, prijateljima i poznanicima lijekove koji su vam pomogli - oni ne mogu izliječiti, nego pogoršati bolest. I to će također pomoći u potpunosti shvatiti istinsko značenje poznate poslovice, u kojoj zapravo ne postoji pad nacionalističkih stavova.