Pedagoška kultura - što je to Komponente pedagoške kulture

Učitelj je uvijek primjer studentima. Koliko uspješno može podučavati i obrazovati djecu ne ovisi samo o poznavanju predmeta, već i o razini pedagoške kulture.

definicija

Pedagoška kultura je karakteristika osobnosti nastavnika, njegovo ponašanje u uvjetima obrazovne i obrazovne aktivnosti.

U nekim slučajevima, oni također govore o psihološkoj i pedagoškoj kulturi - specifičnoj profesionalnoj kategoriji, koja se koristi za označavanje stupnja do kojeg je učitelj savladao pedagoško iskustvo.

Učitelj je uzor. Treba naporno raditi na sebi, jer mu je glavni zadatak prenošenje znanja na visokoj razini, razvijanje ljubavi prema predmetu ili profesiji, obrazovnoj instituciji, domovini.

Glavne osobine učitelja

Razumijevanje takvog koncepta kao pedagogijska kultura učitelj, valja napomenuti da osnovne osobne osobine koje učitelj mora posjedovati jesu visoka moralnost, inteligencija i erudicija.

Dobar učitelj je uvijek dobrohotan, pokazuje interes svakog učenika. Učitelj, koji ima visoku kulturu, dosljedan, misli analizira ponašanje i djelovanje, zna kako se staviti na mjesto učenika i pomagati mu, vjeruje u svakog učenika.

Dobar učitelj ima sljedeće moralne osobine:

• iskrenost;
• poštivanje načela;
• opredjeljenje;
• takt;
• ljubav prema djeci i njihov rad.

Dostupnost tih osobina karaktera određuje razina kulture učitelja, njegovu sposobnost da utječe na proces učenja.

Kultura učitelja pretpostavlja pedagošku orijentaciju pojedinca, koja odražava predodređenost osobe na poučavanje i odgojno djelovanje, njegovu sposobnost postizanja postavljenih ciljeva.

Bez širokog uma, barem osnove psihološke i pedagoške erudicije, tolerancije, mira i predanosti, želje da se poboljša u svojoj struci, sposobnost da organizira zajedničke aktivnosti nastavnik neće moći da postignu svoje ciljeve.

Nije dovoljno poznavati vaš subjekt savršeno, potrebno je biti u stanju izraziti vaše znanje na zanimljiv i lucidan način.

Formiranje pedagoške kulture treba započeti već u prvoj godini sveučilišta. A učitelj je dužan unaprijediti svoje vještine tijekom cijelog svog rada.

Osnovne komponente

Glavne sastavnice pedagoške kulture su:

1. Pedagoško umijeće.
2. Kultura govora.
3. Erudicija.
4. Pedagoško inženjerstvo.
5. Izgled.

Poslije ćemo ih detaljnije raspravljati.

funkcije

Učiteljska pedagogijska kultura ispunjava sljedeće funkcije:

1. Prijenos znanja, vještina i sposobnosti.
2. Formiranje izgleda studenata.
3. Razvoj intelektualnih sposobnosti učenika.
4. Osiguravanje svjesne asimilacije moralnih načela i ponašanja u društvu.
5. Stvaranje estetskog ukusa.
6. Jačanje tjelesnog i emocionalnog zdravlja.

Pedagoški ciklus

Pedagoški takt - sposobnost učitelja da ispravno izrazi svoje zahtjeve i zahtjeve. Dobar učitelj zna zahtijevati ispunjenje određenih zadataka bez da je nepristojan i izbirljiv. Učitelj je u mogućnosti dati naloge u obliku zahtjeva, ali istovremeno zahtjev ne izgleda kao prosjačenje.

Visoka psiho-pedagogijska kultura pruža mogućnost da pažljivo slušaju sugovornika, bez obzira na njegovu osobnost. Za učitelja nije važno govori li dječaku, djevojci, odrasloj osobi ili djetetu. On će slušati svog sugovornika, čak i ako izjava nije u potpunosti istinita, i tek tada će izraziti svoje mišljenje. Opet, nježno, bez grubosti i ismijavanja.

Kultura govora

Jedna od glavnih sastavnica pedagoške kulture jest kultura govora. Najvažnija stvar za učitelja je sposobnost komuniciranja, kako s djecom tako is njihovim roditeljima. Učiteljica je profesora tipa "čovjek-čovjek". Bez sposobnosti ispravnog izražavanja misli, ispravno ih formulirati, ne može biti pitanje uspjeha u pedagoškoj aktivnosti.

Glavne sastavnice pedagoške kulture su verbalne i neverbalne kultura komunikacije.

K verbalna komunikacija odnosi se izravno na govor i njegov dizajn. Učitelj bi trebao imati sljedeće osobine:

1. Kompetentni govor, što podrazumijeva pridržavanje gramatičkih, stilskih i ortoepičnih normi ruskog jezika.
2. Izražajnost - učitelj bi trebao moći reći s izražavanjem, pravilno formulirati izjave. Monotonija u prezentaciji materijala eliminirana je.
3. Glasnoća. Učitelj mora govoriti glasnošću koja će biti optimalna za ovu publiku. Ne biste trebali razgovarati tiho, ali ne biste trebali vikati.

   

4. Čistoća govora. U govoru se isključuje uporaba tautologije i parazitskih riječi.
5. Bogatstvo govora. Karakterizirana korištenjem sinonima, poslovica i izreka, frazeoloških jedinica.
6. Osim toga, govoreći o kulturi verbalne komunikacije, uobičajeno je spomenuti ispravnost disanja u govoru, njezinu jasnoću.

Pedagoška kultura je čitav kompleks vještina koji se tijekom godina razmatraju i usavršavaju.

Nonverbalna komunikacijska kultura uključuje geste, izraze lica, postures, vizualni kontakt i dodir. Učitelj mora naučiti posjedovati svoje tijelo, biti u stanju pokazati da je otvoren za svoje učenike, pažljivo ih sluša ili čeka odgovor. Dobar učitelj može pokazati samo da je učenik pogrešan.

erudicija

Jedna od glavnih komponenti je erudicija. Dobar učitelj ima širok horizont. Ne može samo odgovoriti na bilo koje pitanje vezano uz njegov predmet, nego također reći i mnoge druge zanimljive stvari koje nisu vezane za neposredne aktivnosti.

Za razvoj erudicije, učitelj treba puno čitati, gledati popularne znanstvene programe i slijediti vijesti.

Vrlo često učenici provjeravaju svoje učitelje tražeći im zahtjevna pitanja, a ako ih ne možete pronaći, gubite poštovanje za učenike zauvijek.

Pedagoško inženjerstvo

Pedagoška tehnologija sastoji se od cijele klase komponenti. To uključuje sposobnost da svlada glas, izraze lica, držanje, ponašanje i stav prema učenicima.

To je sposobnost razumijevanja drugih, suosjećanje s njima, sposobnost prepoznavanja kreativnih potencijala učenika.

Učitelj koji savršeno poznaje pedagošku tehniku ​​lako i brzo organizira kolektivnu aktivnost. On je za razvoj demokratske samouprave, kolektivne kreativnosti.

Pedagoška kultura - to je stav učitelja samome sebi: interes za uspješno poučavanje i obrazovanje, orijentaciju na profesionalni i osobni razvoj, samoanaliza.

izgled

Kultura pedagoške aktivnosti obraća veliku pozornost na izgled učitelja. To je sposobnost odijevanja, da izgleda kao odgovarajući položaj.

Ako učitelj izgleda uredno i uredno, elegantno odijeva, koristi kozmetiku umjereno - on je primjer za imitaciju. Zapamti barem vaš stav prema učiteljima. Sigurno su oni učitelji koji su bezbrižno postupali s njihovim izgledom, uzrokovali zanemarivanje za sebe i vas.

Također, govoreći o izgledu nastavnika, treba napomenuti da ne samo da treba izgledati dobro, ali i da budu sigurni u sebe, sebe poštuje kao osobu i pitati isto od njegovih učenika.

nalazi

Pedagoška kultura je niz kvaliteta i vještina koje pedagog mora posjedovati kako bi uspješno vodio svoje nastavne aktivnosti. Učitelj mora stalno poboljšavati i raditi na sebi, stalno unapređivati ​​svoju kulturu kao učitelja.

Pedagoška kultura je kompleksan skup normi, vrijednosti, stavova i praksi koji su važni za uspješno obrazovanje i odgoj djece. Ona predstavljanju okvir i temelj za razvoj kvalitetnog obrazovanja i formiranje cjelovite ličnosti djeteta. Pedagoška kultura također obuhvaća i pristup odgojno-obrazovnom procesu koji je baziran na poštivanju svih djece, njihovim individualnim potrebama i pravima.

Komponente pedagoške kulture uključuju različite elemente koji se međusobno prožimaju i dopunjuju. Jedna od ključnih komponenti je pedagoška etika, koja se odnosi na moralne vrijednosti, poštenje i odgovornost u pedagoškom radu. Važno je da se pedagozi pridržavaju etičkih principa, kako bi stvarali sigurno i podržavajuće okruženje za djecu.

Druga važna komponenta pedagoške kulture je pedagoška metodologija, koja obuhvaća različite tehnike i pristupe u radu sa djecom. Pedagozi trebaju biti upoznati sa različitim metodama i pedagoškim alatima kako bi prilagodili svoj rad individualnim potrebama djece i omogućili im stjecanje znanja i vještina na najefikasniji način.

Još jedna bitna komponenta pedagoške kulture je inkluzija. Inkluzivni pristup podrazumijeva da se svi učenici, bez obzira na svoje sposobnosti, rasa, spol ili druge karakteristike, uključuju u pedagoški proces. Inkluzivnost je ključna za razvoj jednakosti i pružanje svim djeci jednake mogućnosti za učenje i napredovanje.

Definicija pedagoške kulture i njen značaj

Pedagoška kultura je pojam koji se odnosi na sveukupnost vrednosti, znanja, veština i stavova koji se odnose na proces vaspitanja i obrazovanja. Ona predstavlja skup pravila, normi i praksi koje određuju optimalne uslove za ostvarivanje celovitog razvoja ličnosti deteta.

U okviru pedagoške kulture, važne komponente su razumevanje individualnosti svakog deteta, podrška njihovom intelektualnom, emocionalnom i socijalnom razvoju, razvoj kreativnosti i kritičkog mišljenja. Pedagoška kultura takođe podrazumeva pravilan odnos između učitelja i učenika, razumevanje njihovih potreba i stvaranje sigurnih i podsticajnih okruženja za učenje.

Uloga pedagoške kulture je od suštinskog značaja za unapređenje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja. Kao što suptilna muzika može da stvori lepši i harmoničniji svet, tako i pedagoška kultura može da oblikuje buduće generacije, pružajući im znanja, veštine i vrednosti koje su neophodne za uspešan i ispunjen život. Stoga je važno da se razvija i neguje pedagoška kultura u svim oblastima obrazovanja i vaspitanja.

Obrazovanje kao ključna komponenta pedagoške kulture

Obrazovanje je ključni element pedagoške kulture. Ono predstavlja proces kojim se prenose znanja, vještine, vrijednosti i kompetencije s jedne generacije na drugu. Kroz obrazovanje, djeca stječu temeljno znanje i razvijaju svoje intelektualne, emocionalne i socijalne sposobnosti.

Pedagoška kultura je usko povezana s obrazovanjem, jer kroz pedagoški pristup nastavnici i roditelji mogu oblikovati okruženje koje potiče učenje i razvoj djeteta. Svi sudionici u procesu obrazovanja imaju važnu ulogu u stvaranju pedagoške kulture, jer samo zajedničkim naporima možemo osigurati optimalne uvjete za učenje.

Obrazovanje kao ključna komponenta pedagoške kulture ne svodi se samo na prenošenje formalnog znanja u školskom okruženju. Ono također obuhvaća razvijanje kreativnosti, kritičkog razmišljanja i samostalnosti kod djece. Cilj obrazovanja treba biti stvaranje aktivnih, odgovornih i samosvjesnih građana.

Dobra pedagoška kultura potiče suradnju između nastavnika, roditelja i učenika. To uključuje otvorenu komunikaciju, međusobno poštovanje i podršku. U takvom okruženju, djeca se osjećaju sigurno i motivirano za učenje.

Obrazovanje kao ključna komponenta pedagoške kulture također se odnosi na kontinuirano učenje i profesionalni razvoj nastavnika. Oni trebaju biti osposobljeni za pružanje kvalitetne i suvremene nastave, te za suočavanje s izazovima koji se javljaju u obrazovnom procesu.

U zaključku, obrazovanje ima ključnu ulogu u pedagoškoj kulturi. Ono omogućuje stvaranje povoljnog okruženja za učenje i razvoj djece, te podržava njihov intelektualni, emocionalni i socijalni napredak. Kako bi obrazovanje bilo uspješno, potrebna je uska suradnja između svih sudionika u obrazovnom procesu i kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika.

Vaspitanje i moral kao deo pedagoške kulture

Vaspitanje i moral su ključni elementi pedagoške kulture, jer imaju direktnu vezu sa oblikovanjem vrednosti i stavova mladih ljudi. Vaspitanje se odnosi na proces usmeren na ispravno usmeravanje ponašanja, obrazovanje i razvoj ličnosti dece i mladih. Moral pak predstavlja skup normi, vrednosti i principa koji regulišu postupke pojedinca i njegove odnose sa drugim ljudima.

U pedagoškoj kulturi, vaspitanje je ključni deo procesa oplemenjivanja mladih. Kroz vaspitanje, mladi ljudi stiču osnovna znanja, veštine i vrednosti koje im pomažu da razumeju svet oko sebe i da se uspešno integrišu u društvo. Vaspitanje ima za cilj da formira određene obrasce ponašanja i da razvije odgovornost, poštovanje i razumevanje prema drugima.

Moral je takođe bitan deo pedagoške kulture jer definiše šta je dobro i šta je loše. Kroz moralno vaspitanje, mladi ljudi uče da cene i poštuju moralne vrednosti kao što su iskrenost, poštenje, pravednost i saosećanje. Moralna edukacija pomaže mladima da razviju kritičko razmišljanje, da donose moralno ispravne odluke i da prepoznaju važnost etičkih principa u svojim životima.

Vaspitanje i moral kao deo pedagoške kulture imaju dubok uticaj na formiranje ličnosti mladih ljudi. Kroz proces vaspitanja i moralne edukacije, mladi stiču ne samo znanja i veštine, već i vrednosti koje će im pomoći da postanu integrisani, odgovorni i moralno osvešćeni članovi društva.

• Vaspitanje je proces usmeren na ispravno usmeravanje ponašanja, obrazovanje i razvoj ličnosti dece i mladih.
• Moral predstavlja skup normi, vrednosti i principa koji regulišu postupke pojedinca i njegove odnose sa drugim ljudima.
• Vaspitanje i moral su ključni za formiranje vrednosti i stavova mladih ljudi.
• Vaspitanje ima za cilj da formira određene obrasce ponašanja i da razvije odgovornost, poštovanje i razumevanje prema drugima.
• Moralna edukacija pomaže mladima da razviju kritičko razmišljanje i da prepoznaju važnost etičkih principa u svom životu.

Uloga pedagoške kulture u razvoju društva

Pedagoška kultura igra ključnu ulogu u razvoju društva. Ona ima sposobnost oblikovanja vrijednosti, stavova i ponašanja pojedinaca, tako da doprinosi stvaranju harmoničnog i naprednog društva.

Jedna od ključnih komponenti pedagoške kulture je odgoj, koji ima značajan utjecaj na razvoj mladih ljudi. Kroz odgovarajući pedagoški pristup, mladi se uče vrednovati znanje, razumijeti druge kulture i razvijati kritičko mišljenje. Osim toga, pedagoška kultura promiče učenje kroz dijalog, suradnju i poštivanje različitosti, čime doprinosi razvoju tolerancije i uvažavanja u društvu.

Jedna od ključnih uloga pedagoške kulture je i razvoj socijalizacije pojedinaca. Kroz pedagoški proces, pojedinci stječu socijalne vještine, učeći kako komunicirati, surađivati i rješavati probleme s drugima. Ova socijalna interakcija omogućava razvoj zajedničkih vrijednosti i osjećaja pripadnosti društvu.

Također, pedagoška kultura igra važnu ulogu u oblikovanju identiteta pojedinaca. Putem odgojnog procesa, mladi ljudi stječu temeljne vrijednosti, norme i uvjerenja koja im pomažu u razumijevanju sebe i svoje uloge u društvu. Odnosno, kroz pedagošku kulturu, pojedinci razvijaju samopouzdanje, samopoštovanje i sposobnost donošenja moralnih odluka.

Konačno, pedagoška kultura ima potencijal za promicanje društvene promjene. Kroz obrazovanje i pedagoški rad, mogu se pokrenuti inicijative i projekti koji imaju za cilj poboljšanje društvenih uvjeta i kvalitete života. Primjerice, pedagoška intervencija može biti ključna u promicanju jednakosti spolova, borbi protiv diskriminacije, zaštiti okoliša i promicanju socijalne pravde.

Ukupno, pedagoška kultura ima veliki utjecaj na razvoj društva. Omogućuje formiranje vrijednosti, razvoj socijalnih vještina i oblikovanje identiteta pojedinaca. Isto tako, pedagoška kultura ima sposobnost poticanja društvenih promjena, što vodi izgradnji naprednog, inkluzivnog i harmoničnog društva.

Povezanost pedagoške kulture sa umetnošću i kreativnošću

Pedagoška kultura igra ključnu ulogu u razvijanju umetničkog i kreativnog potencijala učenika. Kroz pedagošku kulturu se podstiče i podržava izražavanje individualnosti, stvaralački duh i kreativnost kod dece i mladih.

Umetnost je bitan deo pedagoške kulture jer omogućava učenicima da se izraze na drugačiji način i da istraže različite načine izražavanja. Kroz umetnost, deca imaju priliku da se upuste u svet mašte i stvaralaštva, da istraže svoje talente i da otkriju nove načine izražavanja. Umetnost takođe pruža prostor za razvijanje emocionalne inteligencije, samopouzdanja i samosvesti kod učenika.

Benefiti umetnosti u pedagoškoj kulturi:

• Razvijanje kreativnosti i imaginacije kod učenika
• Pomoć učenicima da se izraze na drugačiji način
• Podsticanje timskog rada i saradnje
• Razvijanje emocionalne inteligencije i samopouzdanja
• Jačanje kritičkog razmišljanja i analitičkih sposobnosti
• Pomaže učenicima da shvate i prihvate različite perspektive

Kreativnost u pedagoškoj kulturi:

Kreativnost je važna komponenta pedagoške kulture jer omogućava učenicima da razviju inovativne i originalne pristupe u rešavanju problema. Kroz podsticanje kreativnosti, učenici se uče fleksibilnosti u razmišljanju, smelosti u eksperimentisanju i otvorenosti prema novim idejama. Kreativnost takođe pomaže učenicima da razviju svoju individualnost i da se aktivno uključe u sopstveno obrazovanje.

U svetu u kojem se tehnologija konstantno menja i razvija, sposobnost da se razmišlja kreativno postaje sve važnija. Kroz pedagošku kulturu se podstiče kreativni razvoj učenika kako bi bili spremni za izazove koji ih čekaju u budućnosti.

Etika i profesionalnost u pedagoškoj kulturi

Etika i profesionalnost igraju ključnu ulogu u pedagoškoj kulturi. Pedagozi su svjesni da njihov rad ima direktan utjecaj na živote mladih ljudi i stoga je potrebno da njihovo ponašanje bude u skladu s najvišim etičkim standardima.

Etički pedagoški pristup podrazumijeva poštovanje svih učenika, bez obzira na njihove sposobnosti, porijeklo ili pripadnost. Pedagozi trebaju biti svjesni svoje odgovornosti i nastojati biti uzor mladima, kako svojim riječima, tako i svojim postupcima.

Etičke vrijednosti u pedagoškoj kulturi

U pedagoškoj kulturi, etičke vrijednosti kao što su poštenje, integritet, tolerancija, pravednost i ljubaznost trebaju biti temelj djelovanja svakog pedagoga. Poštivanje privatnosti učenika i povjerenje također su ključni aspekti etičkog pristupa.

Pedagozi također trebaju biti svjesni profesionalnosti koju trebaju njegovati u svom radu. To uključuje pridržavanje stručnih normi, kontinuirano obrazovanje i usavršavanje, profesionalnu komunikaciju s kolegama, roditeljima i učenicima te osobnu i profesionalnu refleksiju.

Profesionalnost u pedagoškoj kulturi

Profesionalnost se odnosi na stručno i odgovorno obavljanje pedagoškog posla. Pedagozi trebaju biti dobro pripremljeni za svoj rad, imati široko znanje iz područja pedagogije i primjenjivati najbolje metode i prakse.

Također, važno je da pedagozi budu svjesni svojih granica i da u slučaju potrebe potraže stručnu podršku ili savjet od kolega ili stručnjaka izvan pedagoškog područja. Oni trebaju biti strpljivi i empatični te prilagoditi svoj pristup individualnim potrebama učenika.

Ukratko, etika i profesionalnost su ključne komponente pedagoške kulture. Pedagozi trebaju djelovati s etičkim načelima te njegovati profesionalnost u svom radu kako bi postigli najbolje rezultate u odgoju i obrazovanju mladih ljudi.

"Upit-odgovor:"